PRVA PSOVKA
Ne volem, nikog, lutko, takva mi je narav,
Pišem evo tri mjeseca i čini mi se da lažem. Evo ne znam do čega je, ali čini mi se da su ovi tekstovi nekako tako... Lijepi. Sve je ružičasto, obavijeno svilenim vrpcama, puno motivacije, i osmijeha. Osjećam se kao ona cura iz Mean girls:
Noup, to nisam ja. Ja sam mrvicu, ok možda i malo više, nervoznija, čangrizavija, dramatičnija. Jučer sam napisala tekst o prioritetima i tako na kulturan i civiliziran način pokušala reći, daj odjebite od himne. Ups, evo je. Moja prva psovka u bespućima interneta. Nadam se da će, ako jednom bude ovo čitala, Gea razumjeti da je ovo samo u stilske svrhe. U našem materinjem jeziku, i sretan mu njegov dan, psovke su zbilja slikovite, daju neku zvučnost i daju na težini. Što biste radije da vam netko kaže obično volim te ili volim te u pm? Evo još sam malo sramežljiva pa sam upotrijebila kraticu.
Nego zašto ovo pišem? Jer smo Maja i ja bile na kavi i razgovarale o tome kako ljudi znaju biti nepotrebno bezobrazni i bahati. Na popisu tih ljudi su oni koji vrijeđaju nešto samo zato da bi dali sebi na važnosti, oni koji su bahati jer se ne mogu istaknuti ničim boljim, oni koji spuštaju druge i sve im je glupo i jadno. Ma uglavnom, razumijete i sami, popis je poprilično dugačak.
Nego zašto smo zapele na ovoj temi? Jer sam ja shvatila da je lik bio bahat i bezobrazan bez razloga, a ja sam mu samo pustila i nastavila dalje. I svaka normalna osoba bi vjerojatno bila sretna sa vještom izbjegnutim konfliktom, ali evo mene grize već treći dan. Također, da stvar bude bolja donijeli su nam i lošu kavu, Maja je zatražila novu, meni se ni to nije dalo pa sam i na to odmahnula rukom. Je li, žuri nam se, ne da mi se čekati drugu, ne da mi se tlačiti konobara... Ok, pustimo konobara na miru, ali je kada je bolje prešutjeti, a kada nešto reći? Za šta dignuti glas, a za šta samo u glavi prevaliti "odjebi"?
Moj stari kaže vrlo slikovito, kakav i je ovaj naš jezik "ne treba dirati u govno", ali kada je vrlo iznerviran moje stari kaže nekada ga i treba zaliti kantom vode da nestane. Sad ako ovu slikovitu metaforu prenesemo na ljude, a pacifisti smo, nećemo hodati okolo i ljude zalijevati kantom vode niti ćemo biti agresivni. No znate šta je ipak potrebno? Nekad konju reći da je konj i ovime zbilja ne mislim uvrijediti tu plemenitu životinju. I neka vas uporaba muškog roda ne zbuni, vrlo često se susrećemo i s raznim karakternim kravnjačama (mješavina krave i kornjače) kojima nedostatak manira onemogućava normalno postojanje. I nije ih potrebno osuđivati, ali kako bismo znali šta je normalno i društveno prihvatljivo ponašanje "odjebi" je vrlo korisna riječ u komunikaciji s takvim ljudima.
Pa dakle, ubuduće ako nekome činiš uslugu, a on se još postavlja kao da si mu nešto dužan, slobodno mu reci odjebi. Ako netko ružno komentira nešto ničim pozvan, odjebi je sasvim pristojan odgovor. Ako netko četvrti dan za redom govori kako mu se ne sviđa izvedba Josipe Lisac odjebi je poželjno, a ako netko pljuje po nekome odjebi u skokovima je neizostavno. Možete je rabiti vikendom za ljude koji su bahati i bezobrazni jer je vaše dijete malo previše glasno, možete je rabiti za onu gospođu koju je smrtno uvrijedilo što vaš pas nije na lajni i to nije tako kod njih u Zagrebu, (pusa mojim najdražim Purgerima) možete je rabiti pri susretu sa debilom koji je odlučio da je ok komentirati vaš izgled na ulici, predlažem da je rabite i za sve one koji od vas previše očekuju i nikada im nije dosta, i to je jedno zdravo odjebite.
Naravno, ovu riječ je poželjno odmjerena koristiti kako ne bi izgubila na svojoj jačini.
Nemojmo podcjenjivati moć dobre psovke. Smiješne situacije može učiniti još smješnijim, teške podnošljivijima, a život s budalama lakšim!